lag gorskikotar
Prema Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj, u prosjeku 56% poljoprivrednika starije je od 55 godina, a 30% njih je prešlo dob za umirovljenje. Za usporedbu, manje od 6% poljoprivrednika su osobe mlađe od 35 godina.
Na razini Hrvatske, prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika za 2020. godinu, upisano je 21.995 gospodarstava čiji su nositelji mlađi od 41 godinu što čini 12,8% svih upisanih gospodarstava.
Na ove porazne statistike utječe i činjenica da se mladi, pogotovo oni iz ruralnih područja, često iseljavaju u potrazi za boljim životom u druge države članice EU-a što loše utječe na cjelokupni razvoj države, ne samo poljoprivrednog sektora. S druge strane, mladi ljudi koji žele ostvariti karijeru u poljoprivredi susreću se s nizom problema – od administrativnih do onih financijskih.
Da bi se sve ove teškoće odstranile ili pojednostavnile, bitna je uloga države i Europske unije. Tako prema Nacrtu strategije poljoprivrede Hrvatska 2020.-2030., planira se osiguranje potpora za pokretanje poslovanja u ruralnim područjima, s naglaskom na mlade poljoprivrednike.
I Europska unija kroz različite mjere Programa ruralnog razvoja nastoji postići poboljšanje položaja mladih poljoprivrednika i olakšavanje pokretanja i održavanja poslovanja. Jedna od najznačajnijih mjera je Mjera 6.1.1. “Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima” čiji je cilj osiguranje aktivnijeg i ekonomski profitabilnog bavljenja mladih poljoprivredom.
Mladi poljoprivrednici mogu uvelike doprinijeti razvoju poljoprivrede zbog lakšeg usvajanja novih tehnologija i znanja; češće se odlučuju za uzgajanje netipičnih i dohodovnijih poljoprivrednih kultura; aktivnije sudjeluju u donošenju i kreiranju različitih odluka i sl. te su svjesniji važnosti ekološke održivosti.
Postoji puno primjera odličnog iskorištavanja EU fondova od strane mladih poljoprivrednika.
Više o ovoj temi možete pročitati ovdje.