Strateški plan ZPP-a: Za hrvatsku poljoprivredu u pet godina 3,6 milijardi eura
Važno je raditi na povećanju razine produktivnosti i konkurentnosti, te ulagati u edukaciju poljoprivrednika i poticati njihovo udruživanje, čulo se na predstavljanju nacionalnog Strateškog plana ZPP-a.
“Cilj nacionalnog Strateškog plana za poljoprivredu je povećanje produktivnosti i konkurentnosti, a ne zanemarivši pritom klimatske i okolišne ciljeve na kojima počiva nova Zajednička poljoprivredna politika“, istaknuo je danas uvodno državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak.
Predstavljajući hrvatski plan, naveo je i da je cilj poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, a strateški plan ZPP-a uključuje izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju kojim će se našim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje 3,6 milijardi eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Pri čemu se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja, 1,67 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo.
Dodao je da je prijelaznom uredbom za poljoprivredu u ovoj i idućoj godini za mjere ruralnog razvoja osigurano 1,75 milijardi eura, a 131 milijun eura osiguran je za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Zaostajemo u konkurentnosti, nužna generacijska obnova sela
Prema Majdakovim riječima, sredstva ZPP-a će se usmjeravati kroz tri grupe ciljeva – prva je posvećena povećanju konkurentnosti i produktivnosti poljoprivrede, odnosno sektorskim intervencijama, druga se odnosi na ciljeve koji zadovoljavaju klimatsku i okolišnu ambiciju, a treća grupa se odnosi na intervencije koje su usmjerene prema socijalnoj ambiciji, odnosno razvoju ruralnog prostora.
Od ukupne omotnice na raspolaganju je 61 posto za sektorske intervencije, 25 posto za okolišne i klimatske ambicije, a 12 posto za socijalnu dimenziju, odnosno demografsku obnovu sela, rekao je Majdak.
Istaknuto je i kako hrvatski poljoprivredni sektor u konkurentnosti i produktivnosti zaostaje za prosjekom EU-a, da se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, depopulacijom i nedostatkom osnovne infrastrukture te kako je generacijska obnova i dalje izazov.
Stoga je važno raditi na povećanju razine produktivnosti i konkurentnosti, važno je ulagati u edukaciju poljoprivrednika te poticati njihovo udruživanje, odnosno motivirati ih da se uključe u proizvođačke organizacije. Osim toga, važno je poticati mlade na bavljenje poljoprivredom kao i raditi na promociji domaćih proizvoda.
Mladima 75.000 eura za preuzimanje gospodarstva
Ravnatelj Uprave za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić kazao je da je cilj strateškog plana proizvoditi više zdrave hrane te stvoriti bolje uvjete za život na ruralnom području, a to je sve ono izvan velikih administrativnih središta. Dodao je da su o nacionalnom strateškom planu kroz godinu i pol dana održana dva kruga konzultacija te brojne online radionice kako bi se iznašla najbolja rješenja za domaću poljoprivredu.
Kako se čulo, povećan je iznos za mlade poljoprivrednike sa 50.000 na 75.000 eura za preuzimanje poljoprivrednog gospodarstva. Za dobrobit životinja namijenjeno je 35 milijuna eura godišnje ili oko 150 milijuna eura u pet godina. SWOT analiza je pokazala da preraspodijeljeno plaćanje za koje poljoprivrednici dobivaju dodatan novac, treba povećati sa 20 na 30 hektara.. Pokazala je i da je ekološka poljoprivreda u pet godina udvostručila eko površine sa 50.000 na 105.000 ha.
No, kako nove eko sheme, koje se uvode umjesto dosadašnjih Zelenih plaćanja, zabrinjavaju naše poljoprivrednike, javno će se ovih dana objaviti na stranicama resornog ministarstva te krenuti sa radionicama za poljoprivrednike, istaknuo je Lipavić.
Zemlja na ugaru samo jednu godinu
Ostaju proizvodno vezane potpore za prvotelke, što znači da se potiče ostavljanje ženske teladi kako bi se obnovio domaći stočni fond. Pohvalio se i sa 27 izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja te najavio niz natječaja za iduću godinu kao što je onaj za preradu iz Mjere 4.2.1. u vijednosti 300 milijuna kuna.
Strateški plan pogledajte ovdje.
Odgovarajući na upite, Lipavić je kazao da stavljanje zemlje na ugar ne možemo ukinuti, jer se radi o agro-tehničkoj mjeri, ali će se u izravnim plaćanjima ograničiti njezino stavljanje za jednu parcelu na jednu godinu, jer se pokazalo da su tri godine previše i da se neki slučajevi ponavljaju. Rasadničari, pak, mogu računati na 70 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednih potencijala, dok više od 500 gospodarstava koja su imala gospodarske štete veće od 30 posto na potresom pogođenom području, nakon prvih 120 milijuna kuna, mogu očekivati novi natječaj u vrijednosti 100 milijuna kuna, zaključio je ravnatelj.
Inače, nakon tri godine lomljenja koplja oko novog ZPP-a, sve države članice moraju do kraja ove godine u Europsku komisiju (EK) poslati nacionalni strateški plan kojim će biti definiran smjer kako će se trošiti sredstva za poljoprivredu u razdoblju od 2023. do 2027., kada na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika.