U fokusu novog ZPP-a mladi i ekologija, slijede strateški planovi
Prosječna dob europskih poljoprivrednika je između 40 i 64 godine pa je povećanje uloge i podrška mladima u središtu novih strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike.
Stanovnici Europske unije sve su osvješteniji po pitanju zaštite okoliša, bioraznolikosti i klimatskih promjena. Prema najnovijim rezultatima Eurobarometra, preko pola ispitanika vjeruje da bi briga o okolišu trebala biti prioritet i nove poljoprivredne politike.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) odnosi se na sve zemlje Unije i financira na europskoj razini iz sredstava njenog proračuna.
Proračun EU-a za 2021. je gotovo 170 milijardi eura. Na ZPP otpada 33,1 posto proračuna (55,71 milijardu eura). Proračunska sredstva za poljoprivredu zapravo su se smanjila od 1985. kada je na poljoprivredu išlo čak 73 posto proračuna EEZ-a.
Novost su eko-sheme namijenjene poticanju poljoprivrednika na provedbu mjera koje će pomoći okolišu i borbi protiv klimatskih promjena. One su bile u središtu rasprave oko reforme ZPP-a i njegove uloge u postizanju ciljeva Zelenog plana.
Razvoj ruralnih sredina, dobrobit životinja, klimatske promjene..
Istraživanje iz 2020. na temelju odgovora preko 27.000 stanovnika Unije pokazalo je da su oni sve svjesniji nove poljoprivredne politike. Godine 2017. je samo 67 posto Europljana znalo što je ZPP, a tri godine kasnije taj se broj povećao na 73 posto.
Istraživanje je također pokazalo da preko dvije trećine Europljana vjeruje da donosi boljitak svim građanima, ne samo poljoprivrednicima. ZPP je važan i kao potpora ruralnim područjima, a 45 posto ispitanika smatra da bi njihov razvoj trebao biti prioritet.
Studija koju je dala izraditi Europska komisija navodi kako tek manje od trećine ispitanika smatra da stočari dovoljno brinu o dobrobiti životinja. Osim toga, samo 27 posto ih vjeruje da poljoprivrednici brinu o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama.
Konferencija o budućnosti Europe
Građani su i na panelu u sklopu Konferencije o budućnosti Europe održanom od petka do nedjelje u Firenci pozvali na bolji tretman životinja i promociju ekološke poljoprivrede. Bio je to prvi od četiri panela, podijeljenih po tematskim cjelinama, na kojima su nasumce odabrani Europljani usuglasili svoje preporuke europskim institucijama.
Ekološki ciljevi bi se, po mišljenju panelista, trebali postići oporezivanjem, i to: emisija štetnih plinova, upotrebe pesticida i prekomjerne potrošnje vode.
Predložili su i carine za sve uvozne poljoprivredne proizvode iz zemalja koje imaju prednost nižih standarda proizvodnje. Zatražili su, osim toga, prekid subvencioniranja masovne poljoprivredne proizvodnje u Europi koja ne vodi prema klimatski i ekološki održivoj agrikulturi.
Spremni platiti više
Dvije trećine ispitanih u spomenutom istraživanju iz 2020. složilo se da poljoprivrednici diljem EU trebaju promijeniti način proizvodnje kako bi smanjili utjecaj na klimatske promjene, čak ako to znači da će poljoprivredni sektor biti manje konkurentan.
No, pitanje je hoće li kupci htjeti kupovati skuplje proizvode?
Istraživanje je pokazalo da ekološku oznaku sada prepoznaje više od pola ispitanika, trećinu više nego 2017. Dvije trećine ispitanih odgovorilo je da su spremni platiti 10 posto više za proizvode koji ostavljaju manji ugljični otisak. Bi li doista tako bilo, tek treba vidjeti.
Kupci zagovaraju kratke lance opskrbe, tradicionalnu proizvodnju te kupnju namirnica uzgojenih na područjima koja su im znana.
Dio novca povlače veliki
ZPP se na nacionalnoj razini provodi kroz Strateške planove.
Nacionalni strateški plan ZPP-a ključan je dokument za kreiranje poljoprivredne politike u razdoblju 2021-2027. i povlačenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Države članice morat će osigurati da najmanje 35 posto sredstava za ruralni razvoj i najmanje 25 posto izravnih plaćanja bude iskorišteno za mjere u području okoliša i klime.
Kada je u pitanju Hrvatska, riječ je o gotovo 5 milijardi eura za cijelo programsko razdoblje. Dio tog novca mogle bi povlačiti i velike tvrtke koje su u dosadašnjim programima zbog visine prihoda i broja zaposlenih bile isključene.
Što nosi strateški plan?
Na okruglom stolu o ZPP-u, održanom krajem studenog u organizaciji konzultantske tvrtke Smarter, istaknuto je da će strateški plan definirati nekoliko ključnih tema.
Jedna od njih je postizanje komplementarnosti između povećanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških performansi. Pritom treba brinuti o održivosti ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene.
Navedeno je i da je za budućnost hrvatske poljoprivrede važno pitanje kako ostvariti ciljanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje od 30 milijardi kuna do 2030. uz povećanje stočnog fonda u govedarstvu i svinjogojstvu.
Bitno je i značajno smanjenje stakleničkih plinova, odnosno osiguranje daljnjeg jačanja konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva.
Povećanje uloge mladih poljoprivrednika
ZPP pruža potporu kroz sheme prihoda, tržišne mjere i ruralni razvoj. No, sheme dohotka čine pretežiti način distribucije sredstava državama članicama i poljoprivrednicima – putem izravnih plaćanja koja pomažu u osiguravanju stabilnosti prihoda.
Najmanje 10 posto izravnih plaćanja bit će namijenjeno malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima.
Minimalno tri posto proračuna ZPP-a bit će dodijeljeno mladim poljoprivrednicima.
Povećanje uloge i podrška mladima u središtu je novih strateških planova ZPP-a. Naime, prosječna dob poljoprivrednika u Europskoj uniji trenutno je između 40 i 64 godine.